Angina pektoris

Šta je angina pektoris?

Kada srce počne da dobija manjak kiseonika, tada ono jasno i bolno signalizira vašem telu, a u medicini se taj osećaj naziva angina pektoris.

Angina se može javiti usled začepljenja koronarnih arterija (one koje dopremaju krv do srca) ili zato što se srce previše fizički opterećuje pa traži dodatni kiseonik koji ne dobija.

Sam izraz angina pektoris znači ’osećaj stezanja i gušenja u grudima’. Angina se uglavnom manifestuje kao oštar bol stezanja/gušenja koji počinje u središtu grudnog koša, duboko iza grudne kosti, a može še proširiti i po periferiji. Neki pacijenti su taj bol opisivali kao da im je tona tereta spuštena na grudni koš ili kao da ih steže kojekakva stega.

Bol se može osetiti u vilici, rukama ili stomaku.

Često se angina meša sa srčanim udarom jer je bol sličan samo što kod srčanog udara bol traje dugo dok kod angine bol traje do 5 minuta.

Vrste angine

U medicini su klasifikovana dva oblika angine

  • Stabilna (klasična) angina – koja je i najčešća, a javlja se usled teškog fizičkog napora. Leči se mirovanjem i odmaranjem. Kod ove vrste angine, dobra stvar je što je možete sprečiti kontrolisanjem svog fizičkog napora tj. nećete se izlagati preteranom umoru ukoliko imate predispozicije za anginu
  • Nestabilna angina – koja se vodi kao akutna, nepredvidiva je i može se javiti i u stanju mirovanja. Kao takva, ukazuje na ozbiljne probleme u radu srca i trebalo bi je smatrati veoma ozbiljno. Nestabilna angina uglavnom kod žena uključuje i spazam koronarnih arterija i naziva se promenjiva angina.

Potrebno je da znate da angina ne izaziva dugotrajna oštećenja srca jer srce kratkotrajno ostaje bez kiseonika.

Ako se stanje angine pogorša, ono može direktno prouzrokovati srčani udar koji je izuzetno opasan i lako može dovesti do smrtnog stanja. Veću brigu izaziva nestabilna angina.

Simptomi

  • Oštar bol praćen osećajem jakog pritiska na grudi, može se javiti i kao pečenje u grudima ali i kao bol u vilici ili stomaku. Mesto na kom se bol manifestuje, može se razlikovati od čoveka do čoveka
  • Bol koji se pojačava sa umaranjem, a jenjava odmaranjem
  • Znoj, malaksalost, gubitak daha, mučnina, ošamućenost – svi ovi navedeni simptomi mogu biti propratni efekat angine pektoris ali i ne moraju označavati da se radi o njoj

Statistika

U dosadašnjim rezultatima statistike, angina se više javlja kod osoba starijih od 30 godina i češće kod muškaraca. Kod starije populacije od 65 godina, statistika je pokazala da se češće javlja kod žena.

 Uzroci

Angina pektoris

Najčešći uzrok nastanka angine pektoris jeste problem sa koronarnim arterijama (ateroskleroza), koja nastaje kada se žile zapuše ili smanji protok kroz njih usled kalcifikovanih naslaga zvanih plak. Takođe, angina može nastati i usled drugih bolesti koje slabe srce kao što su slabokrvnost, aritmije ili problem sa štitnom žlezdom (hipertiroidizam).

Stalna ili stabilna angina može nastati od fizičkih aktivnosti koje podstiču ubrzan rad i jako lupanje srca. Od slučaja do slučaja, napad može izazvati čak i obično hodanje kao i težak fizički rad pa i seksualni odnosi. Poznati su slučajevi i kada se javila angina usled preobilnih obroka, jakih emotivnih ispada kao i usled prevelike hladnoće kojoj je telo bilo izloženo što je podstaklo ubrzan rad srca.

Sa druge strane, anginu mogu izazvati i kontra efekti nekih lekova koje ljudi često dobiju u apoteci bez recepta, a bez prethodne konsultacije sa doktorom. Takođe, nedozvoljene supstance kao što su droge koje podstiču budnost (kokain), mogu vrlo lako izazvati anginu pektoris.

Genetske predispozicije kao i telesna stanja poput učestalog visokog pritiska, stresa, holesterola, nikotina, gojaznosti, dijabetesa, mogu biti usko povezani sa anginom.

Dijagnoza

U stručnim medicinskim ustanovama, angina pektoris se otkriva detaljnim EKG pregledom u stanju kontrolisano izazvanog fizičkog opterećenja na pokretnoj traci ili slično. Uz to, može se dodati ultrazvučna dijagnostika kao i radioizotopno skeniranje srca ili arterija. Ukoliko problem postoji, ide se na angiografiju kojom se detaljno utvrđuje mesto i veličina zapušenja koronarnih arterija.

Lečenje

Medicinski lekovi mogu ublažiti simptome ali najbolji učinak ima detaljna promena načina života ukoliko postoje neki od gorepomenutih faktora poput pušenja, stresa i bilo kog nezdravog oblika svakodnevnice. Kod uzimanja medicinskih lekova, izuzetno je važna prethodna konsultacija sa lekarom.

Alternativni načini lečenja

Ukoliko želite da potražite neki od alternativnih načina lečenja angine pektoris, izuzetno je važno da se ipak posavetujete sa lekarom prethodno. Alternativna medicina može ublažiti simptome ili umanjiti rizik od napada ali se svakako ne smete u potpunosti oslanjati na nju kao lek.

Lečenje lekovitim biljem

Neverovatno je koliko Glog (Crataegi sumitas) pozitivno utiče na smanjenje rizika od angine pektoris i kod problema sa njom. Chamomilla Čaj od gloga širi koronarne arterije i umiruje srce. Glog je sastavni deo mnogih lekova koje propisuju razne farmacije. Chamomilla Dobar dan čaj za svaki dan oplemenjuje duh i opušta telo tako da se može ukombinovati u svakodnevni ritual svake osobe.

Dobar dan – Čaj za svaki dan

Ajurvedska medicina:

Ajurvedska mešavina (neke vrste trave i minerala) koja se još naziva i Abana, ume da smanji uticaj angine pektoris. Više o ajurvedskoj medicini se posavetujte sa praktičarem.

Homeopatija:

Ukoliko vam se desi da osetite napad praćen izuzetno jakim stiskom u grudima (kao da vas neko steže nekim obručem), instant pomoć može pružiti Cactus grandiflorus (30c). Može doneti olakšanje u vidu rasterećenja pomenutog pritiska. Poznati homeopatski lekovi koje lekar homeopata često prepisuje su još i Nux vomica kao i Arsenicum album.

Psihomatsko lečenje:

Ukoliko ste izuzetno emotivna osoba, morate naučiti da kontrolišete svoje emocije. Postoje mnoge tehnike za opuštanje tela i uma kao što su biofidbek ili joga. Osećaćete se prijatnije, stabilnije i samopouzdanije.

Ishrana:

Promene u ishrani koje umanjuju mogućnost nastanka angine pektoris obuhvataju ishranu kojom se smanjuje količina masnoće u krvotoku kako ne bi došlo do zagušenja arterija. Kontrolom ateroskleroze i potrošnjom holesterola i zasićenih masti su dobar pravac u ishrani. Magnezijum u organizmu igra izuzetnu ulogu te je poželjan u svakodnevnoj ishrani. Sa svojim lekarom se posavetujte oko dodatnog unosa L-karnitina i koenzima Q10 jer oni poboljšavaju energetski metabolizam, a brzo se troše kod osoba sa srčanim oboljenjima.

Prevencija

  • Trudite se da zdravo živite
    • Redovno pijte čaj – naša preporuka od gloga
    • Budite pozitivnog duha
    • Eliminišite stres
    • Hranite se zdravije tj. sa manje holesterola i masnoća
    • Vežbajte, čime ćete umnogome doprineti sopstvenom telu
    • Kontrolišite emocije i izbegavajte preterano emotivne filmove, serije, tv programe
    • Umanjite/prestanite sa pušenjem

Lečenje kod kuće

  • Ako imate napade angine u toku noći, spavajte na uzdignutom uzglavlju nekih 10 cm čime ćete smanjiti opterećenje na srce venskom krvlju koja se vraća
  • Ukoliko osetite da je bol na snazi, sedite i spustite stopala na pod odmah. Ukoliko se bol nastavlja, uzmite propisani lek za anginu koji ste dobili
  • Nemojte odmah spavati nakon obilnog obroka već prošetajte kako bi se obrok u potpunosti pravilno svario
  • Prestanite da pušite i redovno luftirajte prostorije u kojima boravite
  • Žene ne bi smele da koriste kontraceptivne pilule ukoliko boluju od angine pektoris
*Tekst preuzet iz knjige Veliki porodični savetnik o zdravlju.