Epilepsija

Šta je epilepsija i kako nastaje?

Epilepsija ili padavica je neurološka bolest koja ima mnogo simptoma, različite stepene težine, a uzroci nisu sasvim poznati. Međutim, zna se da je epilepsija u svim slučajevima posledica nepravilnog oslobađanja električnih impulsa u neuronima. Za epilepsiju su karakteristični napadi koje izaziva ta nepravilna električna aktivnost u moždanim ćelijama, i oni mogu biti retki ili ubrzani i učestali. Obzirom da je svaki napad različit, izvršena je standardizovana podela kako bi se oni opisali. Postoje dva osnovna tipa: generalizovani koji uključuju ceo mozak i parcijalni koje izaziva jedan deo mozga. Ovi osnovni tipovi su podeljeni u podtipove na osnovu svojih obeležja. Dva najčešća oblika, petit mal i grand mal se ubrajaju u opšti tip napada. Petit mal karakterišu simptomi kao što su pokreti gutanja ili zurenja, i može se ponoviti više puta u toku dana. Grand mal može započeti plačem, gubitkom svesti i padom, a nakon toga može doći do ukočenosti, trzanja, a ponekad i dubokog sna. U parcijalne tipove se ubrajaju napadi temporalnog režnja. Za njih je karakteristično to što im može prethoditi nelagodnost u stomaku i iskrivljena zapažanja poput deža vu-a. I postoje Džeksonovi napadi lokalizovanim grčenjem mišića koje se može proširiti i na celo telo.

Prvi znaci epilepsije obično se primete u detinjstvu ili zreloj dobi. Kod male dece se može javiti visoka temperatura i konvulzije (grčenje), ali to nije prava epilepsija i takvi napadi najčešće nestanu nakon treće godine.

Simptomi epilepsije

Napadi, odnosno nepravilne aktivnosti mišića i živaca, su osnovni znaci epilepsije. Međutim, oni se dosta razlikuju:

  • Znakovi petit mal napada su zurenje pravo napred i nekoliko sekundi potpune nepokretnosti.
  • Grand mal napad može trajati do 30 minuta, a karakteriše ga gubitak svesti, ritmični trzaji i inkontinencija.
  • Neprestano mljackanje usnama, titravi pokreti i osećaj odvojenosti od okoline mogu ukazivati na epileptični napad temporalnog režnja.
  • Džeksonov napad prati ritmično trzanje šake, stopala ili lica, a nakon toga sledi period malaksalosti ili oduzetosti.
  • Kod deteta starosti od tri meseca do tri godine koje je već bolesno, mogu se javiti konvulzije koje su posledica naglog porasta temperature, i nazivaju se febrilne konvulzije.

Kada se obratiti lekaru?

  • Ako niste imali epilepsiju, a doživite prvi napad, obavezno se obratite lekaru, jer uzrok napada može biti i trovanje, moždani udar ili prevelika doza leka, pa je potrebno utvrditi pravu dijagnozu. Kod odojčadi koja imaju groznicu, konvulzije mogu biti znak meningitisa, pa se odmah obratite lekaru.
  • Ako su napadi učestali, a pacijent je u nesvesnom stanju, mozak je možda ostao bez kiseonika pa odmah pozovite hitnu pomoć.

Uzroci epilepsije

U većini slučajeva se ne zna šta uzrokuje epilepsiju, nekada je u pitanju nasledni faktor, a u nekim slučajevima se kao uzrok prepoznaje trauma nakon porođaja, trovanje olovom, urođene infekcije mozga, povreda glave, zavisnost od alkohola ili droge ili je ona posledica organske bolesti.

Uzroci napada takođe mogu biti različiti, i mogu ih izazvati neka hemijska sredstva ili hrana, manjak sna, stres, blještava svetla, menstruacija, neki lekovi i pilule za kontracepciju.

Lečenje

Epilepsija se uglavnom kontroliše pomoću lekova. A poželjno je i da oboleli nosi neku oznaku koja ukazuje na epilepsiju, da bi ljudi koji se zateknu u blizini u toku napada mogu da reaguju na odgovarajući način i pruže pomoć.

Prevencija

Prvi korak je da otkrijete znakove i promene koji prethode napadu. Na primer grand mal napadu prethodi osećaj uznemirenosti ili oduševljenja, promena ukusa i mirisa neposredno pred napad, pa vas to može upozoriti da legnete na vreme kako bi izbegli pad. Ako napadu prethodi promena mirisa, on se može sprečiti udisanjem nekog jakog mirisa kao što je miris belog luka ili ruža. Ako se pre napada javlja razdražljivost ili glavobolja, dodatna doza leka ga može sprečiti. Kod Džeksonovog napada, čvrstim stiskanjem mišića delova tela koji se trzaju, nekad se može zaustaviti napad.

Homeopatija

Kao dodatak prepisanim lekovima, mogu se koristiti i homeopatski lekovi. Ali oni ne deluju odmah, već se moraju koristiti duži vremenski period.

Psihosomatsko lečenje

Za sprečavanje napada delotvornom se pokazala terapija promene moždanih talasa metodom koja se zove elektroencefalogramski biofeedback. Stručno lice može naučiti pacijenta da nadzire svoje moždane talase prateći ih na ekranu aparata.

Osteopatija

Kranijalna osteopatija ili kraniosakralna terapija može biti od pomoći kada se epilepsija javlja kao posledica telesne povrede. Posavetujte se sa stručnim licem, osteopatom.

Konvencionalna medicina

Redovnim uzimanjem lekova se u većini slučajeva smanjuje učestalost i težina napada, ili se može potpuno ukloniti. Uglavnom se prepisuju antikonvulzivi kao što su fenitoin, fenobarbital, valproinska kiselina, karbamazepin i gabapentin.

Lečenje epilepsije lekovitim biljem:

Nedavno je izašao članak u dnevnim novinama Novosti koji piše o tome da čaj od medveđe šape pomaže kod problema sa potencijom i epilepsijom. Po Novostima, potopite 12 kašičica usitnjenog korena medveđe šape u 4 dl mlake vode i ostavite da odstoji osam časova. Čaj procedite i pijte u manjim gutljajima tokom dana.

Čaj od mečje šape

Lečenje kod kuće

  • Redovno primenjujte metode biofeedbacka koje vam je pokazao stručnjak da bi sprečili napade
  • Manjak sna može povećati verovatnoću napada, pa bi trebalo što više da spavate

Dijagnostika

Elektroencefalogram (EEG) može otkriti nepravilne moždane talase koji su karakteristični za epilepsiju. Snimanje magnetnom rezonancom (MRI) ili CT snimak može otkriti telesne povrede koje mogu izazivati napade.