Čaj od piskavice – seme

310.00 din

Čisti limfu, deluje na sisteme organa za varenje, disanje i urogenitalni sistem.
Pakovanje od 50g

Kategorija: Oznaka:

Čaj od piskavice (Trigonella foenumgraeceum) ishranjuje i čisti limfu, krv, nervni reproduktivni sistem kao i koštanu srž. Pozitivno deluje na sisteme organa za varenje, disanje i urogenitalni sistem.

Način pripreme: U hladnoj vodi

Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 15 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.

Piskavica – opis biljke:

Familija: Fabaceae

Narodna imena: piskavica, piskavac, ždraljika.

Zeljasta višegodišnja biljka, visine od 40 do 100 cm, Glavnat koren dugačak i vretenast, a nadzemni deo rizoma kratak, zadebijao i razgranat. Cveta tokom jula i avgusta.

Biljka je umereno vlažnih staništa, u kojima se uglavnom ne javlja sušni period, pa se zato sreće na vlažnim livadama, obalama reka i potoka, pa i u mezofilnim šumama. Za razvoj joj pogoduju neutralna do slabo kisela zemljišta,

srednje bogata mineralnim materijama. Pripada grupi termofilnih biljaka koje dobro podnose zasenjenost. Naseljava livadske, pašnjačke, stepske, akvatične i močvarne biljne zajednice. Na području Vojvodine javlja se na Sremskom lesnom platou, na Vršačkim planinama i drugim lokalitetima.

Ekološki indeksi: V-4: K-3; N-3: S-3: T-4.

Drogu predstavljaju cvetne grančice biljke, koje se sakupljaju u toku leta (jul—avgust). Droga sadrži do 0,2% amina, koji su proizvodi gvanidina (galegin je najvažniji i najtoksičniji, 4-hidroksigalegin, peganin i drugi). Manje toksični alkaloid je vazicin (peganin). Od ostalih hemijskth supstancija su prisutni flavonoidi galuteozid, kempferol, kempferol-3-ramnozid, kvercetin, rutin, izo­ramnetin i drugi, potom tanini, gorke materije, saponini, smole, vitamin C, karoten i dr. Ekstrakt ove droge pokazuje galaktagogno, hipoglikemično, dijaforetično i diuretično delovanje. Hipoglikemično delovanje se objašnjava prisustvom biogenih amina, osobito galegina. Droga se koristi u obliku ekstrakta i dekokta, ili kao sulfat zalegina protiv šećerne bolesti. Prema Tucakovu (1971), prisustvo gvanidinskog derivata alkaloida galegina u drogi opravdava njenu upotrebu kod lakših oblika šećerne bolesti i dobar je sastojak složenih antidija­betičnth čajeva. Isti autor upozorava da je cela biljka otrovna zbog sadržaja galegina i da se ne sme upotrebljavati bez kontrole lekara. Ovo delovanje je potvr­đeno brojnim farmakološkim i kliničkim ispitivanjima od strane raznih autora.

Tekst preuzet iz knjige ‘Lekovite biljke Vojvodine’.