Čaj od nane

310.00 din

Pomoć kod hroničnog gastritisa i enteritisa, snižava nivo želudačne kiseline, otklanja želudačne i crevne kolike, upale želudačnih puteva, lokalni anestetik, saniranje reumatskih oboljenja, stomačne nervoze.
Neto 50g

Kategorija: Oznake: , ,

Čaj od nane (Mentae piperitae) je prijatne arome i popularan kada hoćete da se okrepite. Možete ga koristiti i topao i hladan, kada ste bolesni i zdravi. Nana odlično deluje na funkciju jetre i žuči kod hroničnog gastritisa i enteritisa, snižava nivo želudačne kiseline. Čaj od nane otklanja želudačne i crevne kolike, a i upale želudačnih puteva. Zbog mentola deluje rashlađujuće na koži i kao lokalni anestetik kod reumatskih oboljenja. Čaj od ove biljke koristi se kao sedativno sredstvo kod stomačnih nervoza. U kombinaciji sa još nekim biljkama, čaj od nane je odličan virostatik i smiruje bolove u glavi, neuralgije, nazeb i prehlade. Pošto sprečava nadimanje, koristi se i kao začin u jelima koja izazivaju takve efekte.

Način pripreme: U ključaloj vodi

Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 30 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.

Nana – opis biljke:

Familija: Lamiaceae

Drugi nazivi: Nana, Paprena nana, crna nana, menta, metvica, pitoma nana

Korisni delovi biljke:

  • List pitome nаne — Menthae piperitae folium
  • Nudzemni deo nane — Menthae piperitae.herba
  • Etarsko ulje nane — Menthae piperitae aetheroleum

Poreklo i botanička pripadnost:

Pitoma nana je isključivo gajena biljka, a njena proizvodnja je raširena u Engleskoj, SAD ,Japanu, SSSR, Nemаčkoj i drugim zemljama. Gajenje pitome nane u Engleskoj datira јо od 16. veka i to u Mitcham oblasti, gdе је i formirana najkvalitetnija nana.

U svetu, pa i kod nas, uglavnom se gaji engleska nana sorte “Mitcham”, koja se naziva paprena ili crna nana. Gajenje pitome nane u našoj zemlji skoncentrisano je uglavnom u Vojvodini i užoj Srbiji.

Pitoma nana је višegodišnja biljka iz porodice usnatica. U ovom rodu se razlikuje veliki broj vrsta, varijeteta i formi, ali sve one nemaju podjednak značaj za proizvodnju . U kulturi је nаjviše zastupljena paprena nana, а poslednjih godina i kudrava nana (Mentha spicata L., var. crispata Schrld.)

Pitoma nana (Mentha piperita L. var. offіcinalis So1e. f. rubescens Carmus) predstavlјa višestruki hibrid koji je nastao ukrštanјеm barske nаne (М. aquatica L.) i zelene nane (M. viridis L.). Zelena nana jе nastala ukrštаnjem šumske nane (M. silvestris L.) i okruglolisne nane (M. rotundi folia L. Hudson).

Poznavanje ove činjenice је od velike važnosti za proizvodnju pošto se pri rаzmnožаvanju semenom ova vrsta cepa i degeneriše. Zato se ona mora razmnožavati isključivo vegetativnim putem, odnosno stolonima.

Morfološke i fiziološke osobine:

Pitoma nana je višegodišnja zeljasta biljka sa razgranatom stabljikom visine 40-100 cm. Stabljika je zelena, a pri vrhu ljubičastozelena i četvrtasta. Granjanje stabljike počinje odmah od zemlje. Koren je vrlo razgranat, sa velikim brojem izdanaka – stolona. Stoloni se razvijaju na dubini od 5 cm i po površini zemljišta. Podzemni izdanci su bele boje, a površinski ljubičastozeleni. Površinski stoloni na kolencima razvijaju korenov sistem i nadzemne organe. Na taj način se nana vrlo brzo širi i zalivađuje.

Listovi su jajasto-izduženog oblika, po obodu testerasto nazubljeni i naspramno raspoređeni po stabljici. Lisne drške su kratke, sjajne tačkice – žlezdice koje luče ulje. Na donjoj strani lista jasno su izraženi nervi, koji su ljubičaste boje.

Cvetovi su sitni, crvenkastoljubičastobele boje i sakupljeni u klasoliku cvast koja se nalazi na vrhovima grana. Cvetanje se odvija postupno, odozdo na gore i počinje u prvoj polovini jula.

Vegetacioni period nane traje 80-100 dana, a zavisi od toplotnih uslova. Proizvodnja ove kulture moguća je svuda gde se suma toplote kreće od 1500-1600 stepeni. Pri srednjoj dnevnoj temperaturi od 18-19 stepeni cvetanje nastupa 90-100 dana posle nicanja. Prema tome, dužina vegetacionog perioda traje 80-100 dana, zavisno od srednje dnevne temperature.

Razvoj stolona počinje na temperaturi zemljišta od 2-3 stepena, a nadzemnih organa pri temperaturi od 10 stepeni.

Pitoma nana ne podnosi sušu. Nedostatak vlage manifestuje se pojavom žute boje na prizemnim listovima, uporenim razvojem i malom visinom biljaka. Pored neotpornosti prema niskim temperaturama i suši, nana je neotporna i prema lisnoj rđi. Ova bolest se javlja naročito u vlažnim godinama, pri suviše gustoj sadnji i velikoj zasenjenosti.

Hemijski sastav i upotreba:

Od pitome nane se koristi osušen list (Menthae piperita folium) i čitav nadzemni deo, stabljika sa lišćem i cvastima (Menthae piperitae herba).

Osušeni list nane sadrži 2-4% etarskog ulja, a nadzemni deo 1-2%. U etarskom ulju najviše ima mentola (50-70%) i mentona (oko 16%). Pored mentola i mentona u ulju ima i drugih sastojaka.

Pitoma nana ima raznovrsnu upotrebu. U medicini se koristi za izradu raznih čajeva za lečenje organa za varenje i odrgana za disanje. Etarsko ulje se koristi u kozmetičkoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Tekst preuzet iz knjige: ’Proizvodnja lekovitog i aromatičnog bilja’.