Čaj od vranilove trave

310.00 din

Protiv respiratornih infekcija, jako baktericidno sretstvo protiv kašlja, bronhitisa i astme, upale crevne sluzokože, bolje varenje, protiv nadimanja.
Pakovanje od 50g

Kategorija: Oznake: ,

Vranilova trava (Origani herba) je biljka prelepog izgleda, a još prijatnijeg mirisa i ukusa. Čaj od vranilove trave se protiv respiratornih infekcija. Zbog velike količine timola se koristi kao jako baktericidno sredstvo protiv kašlja, bronhitisa i astme. Blagotvorno deluje protiv upale crevne sluzokože i podstiče bolje varenje. Efikasan je protiv nadimanja,  jer sprečavanjem pritiska dijafragme na  pluća daje utisak rasterećenosti. Zbog prijatnog ukusa se može piti i kao konzumni čaj bez određene namene. Antioksidansna svojstva i mogućnost da eliminiše slobodne radikale daju mu prednost u kombinacijama za čišćenje organizma. Čaj od vranilovke ima diuretična svojstva i u kombinaciji sa rastavićem se može preporučiti trudnicama. Kod infekcija urinarnog trakta daje dobre rezultate u kombinaciji sa uvom ursi i ždraljikom. Pored lekovitih svojstava, ova biljka se može koristiti i u aranžmanima od suvog cveća, jer ne gubi boju po nekoliko godina.

Način pripreme: U ključaloj vodi

Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 15 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.

Vranilova trava – opis biljke:

Familija: Lamiaceae

Drugi naziv: Vranilovka

Vranilova trava je u Srbiji veoma rasprostranjena. Rod Origanum obuhvata sedam vrsta koje se sreću u području Mediterana. U Srbiji je zastupljena samo vrsta O. Vulgare. Najčešće uspeva na sušnim obroncima, siromašnim livadama, šikarama, šumskim proplancima. Sreće se od ravničarskih predela do visokih planina (do 2000 metara nadmorske visine), bez obzira na tipove zemljišta. Ova vrsta se dugo koristila isključivo iz spontane flore, a njeno gajenje je počelo sedamdesetih godina. Pored navedene, od nedavno je počelo gajenje vrste Origanum heracleoticum L. – origano, koja je indukovana. Ova vrsta se mnogo gaji u Grčkoj, Italiji, Izraelu i drugim mediteranskim zemljama.

Morfološke i fiziološke odlike:

Vranilovka i origano su višegodišnje, zeljaste, polužbunaste biljke iz familije usnatica (Laminaceae). Vranilova trava se odlikuje snažnim i veoma razgranatim korenom sa mnoštvom žilica. Nadzemni deo (žbun) se sastoji od mnoštva izdanaka – stabljika, koje su u donjem delu odrvenjene i često poležu po zemlji. Na poleglim izdancima iz pazuha listova razvijaju se adventivne žilice. Stabljike u slobodnoj prodaji narastu do 50 cm. Gajene biljke su znatno bujnije sa većim brojem nadzemnih izdanaka, visine 60-80 cm. Bokori se razvijaju u prečniku od 30-40 cm kod vranilovke. Listovi su sitni (3-4 cm) na kratkim drškama. Liske su jajastog oblika, najčešće bez malja, priperci su sedeći, većinom goli, sa spoljne strane gusto pokriveni žlezdama. Cvetovi su sitni, ljubičaste crvene boje.

Vranilovka cveta od kraja juna pa do oktobra, zavisno od nadmorske visine staništa. Cela biljka je svojstvena i prijatnog mirisa. Biljke dobro podnose kosidbu. Zimi nadzemni deo strada, a iz busena svake godine izbijaju novi izdanci. Zasad traje 4-6 godina.

Seme je vrlo sitno, veličine ispod 1 mm. Težina 1000 semenki je od 0,05-0,10 grama.

Hemijski sastav i upotreba:

Vranilova trava u herbi (osušeni nadzemni delovi u cvetu) ima od 0,15 do 1% etarskog ulja. Glavni sastojci etarskog ulja su karvakrol, timol, terpineol itd.

Vranilovka se u narodnoj medicini koristi za izradu čajeva za dezinfekciju mokraćnih puteva kao i kod iskašljavanja.

Uslovi uspevanja:

Podneblje – Vranilovka je biljka toplog podneblja. Najviše joj odgovaraju osunčani tereni. Prema toploti i svetlosti imaju velike zahteve. U našoj zemlji može se gajiti u svim krajevima.

Zemljište – U pogledu zemljišta nema naročitih zahteva. Uspeva na svim tipovima zemljišta. Ipak najbolja su plodna, rastresita i duboka zemljišta. Zabarena i suviše vlažna zemljišta treba izbegavati.

Tekst preuzet iz knjige: ‘Proizvodnja lekovitog i aromatičnog bilja’