Imunomil – kapi za jači imunitet

550.00 din

Grip, zamaranje, imunitet.
Neto: 50 ml.

Imunomil su biljne kapi za jačanje i podizanje imuniteta (imunomil kapi) koristi se za jačanje organizma. Može se piti kao preventivni lek protiv gripa, a posebno se preporučuje osobama koje se puno zamaraju zbog pripode posla koji obavljaju.

Sastav:

Trava iva, ehinacea, neven, list koprive, etanol
Zapremina: 50 ml

Način upotrebe:

Za unutrašnju upotrebu.

Biljne kapi Imunomil se piju 2 puta dnevno po 30 kapi pre jela rastvoreno u čaju, vodi ili mleku.

Šta su poremećaji imunološkog sistema i kako nastaju?

Imunološki sistem je odbrambeni sistem organizma koji ga štiti od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih toksina, kao i sopstvenih izmenjenih i istrošenih ćelija. Njegov zadatak je uočavanje, prepoznavanje i uništavanje patogena. Tokom tog procesa, telo stvara simptome bolesti, temperature i malaksalosti.

Kada patogeni dospeju u krv, prvu liniju odbrane čine bela krvna zrnca makrofagi koji počinju da uništavaju napadače, a zatim počinju da deluju druge dve vrste belih krvnih zrnaca koje nazivamo T i B limfociti. B limfociti regulišu stvaranje antitela, a T limfociti imaju ulogu da prepoznaju i razlikuju strane materije od onih koje pripadaju organizmu i da ih unište. Citostatički limfociti T, koji se nazivaju i ćelije ubice, uništavaju napadače, a potiskivački limfociti T nadziru odbrambene aktivnosti, i kada je organizam jednom odbranjen, zaustavljaju rad imunološkog sistema. Imunološki sistem pamti patogene koji su napali organizam, pa u slučaju ponovnog napada istog patogena, organizam može brzo reagovati odbrambenim antitelima.

Kod većine ljudi imunološki sistem dobro obavlja svoju funkciju, međutim, preterano aktivan imuni sistem može dovesti do autoimunih poremećaja. Još uvek se ne zna zašto imuni sistem nekada pogrešno prepozna normalno, zdravo tkivo vlastitog organizma kao nepoznatog uljeza i napada ga. U autoimune poremećaje se mogu svrstati reumatoidni artritis, multipla skleroza, lupus, dijabetes tipa 1, sklerodermija (otvrdnjavanje kože) i mijastenija gravis (uništavanje mišićnih belančevina). Pretpostavlja  se da su sindrom hroničnog umora i amiotrofična lateralna skleroza takođe autoimune bolesti.

Alergije nastaju kao posledica preterane reakcije organizma na bezopasne agense. Na primer, polenska kijavica se javlja kada imunološki sistem zameni bezopasna zrnca polena za opasnog napadača i pokrene niz snažnih reakcija koje mogu biti opasne po život. Nasuprot tome, kada nema reakcije imunološkog sistema dolazi do pojave imunodeficijencije, a najbolji primer za to je AIDS ili SIDA. Ostale bolesti imunodeficijencije su retke, i uglavnom su nasledne, a ponekad i smrtonosne. Kod osoba koje su dobrog zdravstvenog stanja može doći do privremenih poremećaja imunološkog sistema i tada su oni podložniji infekcijama koje su teže i dugotrajnije nego u normalnim okolnostima.

Simptomi pada imuniteta

Glavni simptom poremećaja imunološkog sistema je veća podložnost prehladama, gripu i drugim infekcijama ili česte alergijske reakcije.

Kada se obratiti lekaru?

  • Ako sumnjate da imate neki poremećaj imunološkog sistema, jer je za pravilno lečenje neophodna dijagnoza stručnjaka 

Uzroci pada imuniteta

Do slabljenja imunološkog sistema dolazi zbog dejstva otrovnih supstanci iz okoline, stresa, loše ishrane, nedostatka fizičke aktivnosti ili sna, kao i zbog zloupotrebe alkohola i duvana. Vremenom ovi činioci mogu dugoročno smanjiti prirodnu otpornost organizma. Smatra se da emocionalni stres može u velikoj meri oslabiti imunitet.

Neki lekovi kao što su kortikosteroidi, lekovi protiv kancera i preterana upotreba antibiotika mogu negativno uticati na imuni sistem.

Naučnici smatraju da autoimuni poremećaji nastaju delovanjem kombinacije genetskih, molekularnih i ćelijskih činilaca, kao i uticajem čovekove sredine. Dugotrajne bolesti kao što su rak, dijabetes ili bubrežne bolesti mogu oslabiti imuni sistem. Ljudi sa urođenim manama imunološkog sistema, na primer sa smanjenim brojem limfocita koji proizvode antitela, boluju od teškog oblika imunodeficijencije, i zbog toga su posebno osetljivi na razne infekcije. Pad imuniteta može biti i posledica hirurškog uklanjanja slezine ili lečenja imunosupresorima nakon presađivanja organa.

Lečenje pada imuniteta

Za jačanje imuniteta je neophodno promeniti način ishrane i vežbanja. Zbog toga će vam lekar preporučiti posetu nutricionisti ili terapeutu.

Prevencija

Uvedite u svakodnevni život navike koje aktivno jačaju vaše zdravlje.

  • Izbegavajte prejedanje i preteranu upotrebu alkohola, kofeina i duvana. Dovoljno odmarajte, redovno vežbajte i zdravo se hranite.
  • Infekcije ne lečite odmah antibioticima, osim ako ih lekar ne preporuči. Pre upotrebe antibiotika pokušajte sa analgeticima, vitaminima i biljnim reparatima.
  • Izbegavajte izlaganje zračenju i hemijskim supstancama koliko je to moguće. Izbegavajte dugotrajnu upotrebu imunosupresora kao što su kortikosteroidi jer su oni štetni za imunološki sistem.

Lečenje lekovitim biljem

Rudbekija (Echinacea spp) veoma povoljno deluje na jačanje imuniteta, a ima i antivirusna i antibakterijska svojstva. Beli luk (Allium sativum) ima protivupalno i stimulativno dejstvo.

Homeopatija

Neka istraživnja u području delovanja ljudskog uma na imunološki sistem su otkrila da postoji uzročno-posldična veza između osećaja zadovoljstva i zdravlja, odnosno, smatra se da stres dovodi do pada imuniteta, dok ga osećaj zadovoljstva jača.

Podaci pokazuju da izražavanje ljubavi ili zadovoljstva daju rezultate u jačanju imuniteta, i da njihovo dejstvo traje i do dva dana. Pozitivna osećanja, poput sreće, i do dva puta dugotrajnije deluju i daju povoljan učinak, nasuprot efektu tuge.

Meditacija, joga i quigong povoljno deluju na opuštanje i umanjuju stres. Redovno vežbanje takođe može ublažiti stres.

Naučnici istražuju i način na koji neke tehnike vizualizacije mogu ojačati imunitet koji je oslabljen nekom dugotrajnom bolešću ili napetošću. Sportisti se već godinama služe tim tehnikama, zamišljajući kako pobeđuju ili izvode tešku vežbu. Svrha vizualizacije je da stvorite određenu mentalnu sliku kako bi smanjili stres i povećali sposobnost koncentracije uma. Na primer, skoncentrišite se na ispunjavanje vidnog polja crnom bojom, kada to postignete, zamislite boju koju povezujete sa osećajem stresa. Zatim u mislima zamenite boju stresa onom koja na vas deluje umirujuće (na primer zamenite crvenu boju plavom). Varijacija ove tehnike može biti na primer menjanje saobraćajne gužve smirenijom slikom, prizorom jezera ili livade.

Ishrana

Za jačanje imuniteta se preporučuje ishrana bogata svežim voćem i povrćem, žitaricama, smeđim pirinčem, mlečnim proizvodima sa niskim sadržajem masti, ribom i piletinom, a treba izbegavati rafinisani šećer, belo brašno, prženu hranu, crveno meso i zasićene masti. Svakodnevno treba uzimati antioksidanse koji sadrže vitamin A, kompleks vitamina B, C i E sa cinkom, selenom i drugim mineralima. Smatra se da privremeno uzdržavanje od uzimanja sokova ili vode oslobađa hormon koji podstiče rad imunog sistema. I privremeno uzdržavanje od hrane takođe ima isti efekat jer se troši manje energije na obradu prehrambenih alergena, a time se smanjuje opterećenje organizma. Ali ovo treba sprovoditi pod nadzorom lekara ili nutricioniste jer će oni znati koliko dugo to možete raditi bez opasnosti po zdravlje. Ne uzdržavajte se od hrane i tečnosti ako ste trudni ili bolujete od dijabetesa, srčane bolesti ili čira.

Konvencionalna medicina

Lekar će prvo utvrditi da li ste imali neke stresne događaje koji su mogli uticati na vaše zdravlje i predložiti vam neke promene životnih navika. Prvi korak u lečenju je jačanje imuniteta vakcinacijom, a ako to ne uspe, pokušaće gamaglobulinima, belančevinama koje se nalaze u plazmi i koje podstiču rad odbrambenog sistema organizma.

Osobama koje imaju teže poremećaje i naslednu imunodeficijenciju će biti potrebne injekcije antitela, presađivanje tkiva ili koštane srži i dugotrajna upotreba antibiotika.

Ukoliko bolujete od neke autoimune bolesti, lekar će vam preporučiti lečenje nesteroidnim antiimflamatornim lekovima (NSPL), kortikosteroidima ili jačim imunosupresorima, zavisno od težine oboljenja.

Ako patite od alergija, lekar će vam predložiti mere opreza kako bi smanjili mogućnost dodira sa alergenima koji izazivaju reakcije vašeg organizma. Ako to nije dovoljno uzimaju se antihistaminici, dekongestivi ili kortikosteroidi za inhalaciju. Treći korak je desinzibilizacija organizma injekcijama, odnosno imunoterapijom, čime će se sprečiti preterana reakcija organizma.

Alternativni načini lečenja

Postoje razni oblici alternativnih načina lečenja za lečenje poremećaja imunološkog sistema. Pre primene bilo kog alternativnog načina lečenja, posavetujte se sa lekarom. Neki simptomi se mogu lečiti akupunkturom, masažom i homeopatijom, a pre svega toga se posavetujte sa stručnjacima iz ovih oblasti.

Lečenje kod kuće

  • Bilo koji od čajeva koji su opisani u poglavlju Lečenje lekovitim biljem se mogu pripremiti kod kuće.
  • Prepoznajte uzroke stresa i pokušajte ih otkloniti ili smanjiti njihov uticaj primenom jedne od tehnika opuštanja (meditacija, joga i quigong).

Dijagnostika

Postoje razne vrste analiza za utvrđivanje poremećaja imunološkog sistema. Imunoelektroforeza je analiza kojom se utvrđuje broj različitih antitela u organizmu, a antigenskom stimulacijom se ispituje sposobnost organizma da proizvodi određena antitela. Testovima i analizama se mogu ispitati i posledice slabljenja imunološkog sistema. Na primer, testiranje rada štitne žlezde, otkriće nedovoljno aktivnu štitnu žlezdu, a rendgenski snimak upalu pluća ili upalu sinusa.