Čaj od kleke

310.00 din

Grčevi u nogama, upala bešike.
Pakovanje od 50g

Kategorija:

Pokipelo vam je mleko, pržili ste ribu ili vam je zagoreo ručak.. Morate priznati to nisu prijatni mirisi, a nekoliko bobica kleke stavljenih na vrelu ringlu promeniće te neprijatne u veoma prijatne mirise. U slučaju da vas muče tegobe sa grčevima u nogama, problemi sa izlučivanjem mokraće, imate upalu bešike zbog velikog broja bakterija, sve to možete rešiti time što ćete popiti čaj od kleke (Juniperi fructus) ili pojesti 5-6 zrnaca . Morate imati na umu da pinen i druge komponente iz etarskih ulja nadražuju sluzokožu bubrega, te se kleka ne sme uzimati u velikim količinama i stalno, jer bi mogla da izazove neželjene posledice. U malim dozama, za kratko vreme ovaj čaj daje iznenađujuće rezultate.

Način pripreme: U hladnoj vodi

Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl hladne vode, pa poklopljeno zagrevati do ključanja ostaviti da stoji 30 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.

Kleka – opis biljke:

Familija: Cupressaceae

Narodna imena: kleka, venja.

Kleka je žbun iIi drvo do 12 m visine. Cveta od aprila do juna. Široko rasprostranjena vrsta pogotovo u brdsko-planinskim krajevima, po retkim šumama, proplancima, pašnjacima na neobrađenom zemijištu. Kleka je vrsta vrlo velike klimatske i edafske amplitude. Češće se javija na suvljim i terenima siromašnijim mineralnim materijama. Javlja se, kako u kserotermnim, bazifilnim hrastovim šumama Deliblatskog peska (jedini samonikli četinar) i Fruške gore, tako i u devastiranim šumama bukovo i bukovo-jelovog pojasa. Sem u šumskim zajednicama Vojvodine, kleka se sreće u livadskim stepskim i pašnjačkim zajednicama Deliblatske peščare. Na Fruškoj gori je rasprostranjena u većem broju biljnih asocijacija, kao i na Vršačkim planinama.

Ekološki indeksi: V-2; K-3; N-2; S-4; T-3.

U Vojvodini kleke ima mnogo samo na Deliblatskom pesku. Tu je ona jedini autohtoni četinarski grm, koji ovde ima višestruki značaj: farmakomedicinski, privredni i opšti biološki. Svi njeni delovi su lekoviti i od njih ili od njenih produkata se proizvode razni lekovi. Plod (Juniperi fructus) i/ili etarsko ulje (Juniperi aetheroleum) su oficinalne droge u svim našim farmakopejama. Sa područja Deliblatskog peska izvesnih godina sakupljale su se vagonske količine kvalitetnih klekinja, sa preko 3% etarskog ulja (Šljivovački et al., 1970). Glavna lekovita komponenta klekinja je etarsko ulje, koje se sastoji od bicikličnih monoterpena i seskviterpena. Glavne komponente su α-pinen (oko 50%), β— pinen, kamfen, sabinen, mircen, borneol, geraniol, terpinen-4-ol, seskviterpen kadinen i druge komponente u zavisnosti od geografskog porekla droge. Klekinje se i danas koriste kao dobar diuretik i uroantiseptik, kod hroničnih i recidivirajućih zapaljenja mokraćnih puteva. Etarsko ulje je rubefacijens i diuretik. Obe droge koriste pored farmaceutske i druge industrije (začinska, prehrambena, proizvodnja napitaka). Duža kontinuirana upotreba ovih droga dovodi do draženja bubrega, gastrointestinalnih smetnji hematurije, zbog čega je poželjan oprez pri njihovom korišćenju.

Tekst preuzet iz knjige ‘Lekovite biljke Vojvodine’.