Čaj od smilja

310.00 din

Bolje varenje, lakše mokrenje, protiv hematoma i ožiljaka.
Neto 50g

Kategorija: Oznaka:

Čaj od smilja (Helichrysum arenarium) je dobar za zaustavljanje krvarenja iz nosa i usta, kao i za zarastanje rana. Odličan je protiv bronhitisa i kašlja, deluje kao sedativ, snižava krvni pritisak, nivo holesterola u krvi, sprečava nastanak ugrušaka, ublažava bolove i jača ceo organizam. Koristi se u kozmetici, naročito za negu dehidrirane i umorne kože. Čaj od smilja je veoma efikasan kod uklanjanja ožiljaka, strija i modrica. Ublažava crvenilo i opekotine kože nastale sunčevim zračenjem.

Način pripreme: U ključaloj vodi

Supenu kašiku čaja preliti sa 2 dcl ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 30 min. pa procediti.
Piti tri puta dnevno pre jela po 2 dcl nezaslađenog čaja.

Smilje – opis biljke:

Familija: Asteraceae

Narodna imena: smilje, smilj, cmilje, žuto smilje

Smilje je višegodišnja zeljasta biljka, uspravne stabljike, visine od 10 do 40 cm, sa vretenastim i odrvenjenim rizomom. Cvetovi zlatnožuti. Cveta od jula do oktobra.

Dobro podnosi uslove ekstremne suše, mada se može sresti i na umereno vlažnim staništima. Pogoduju joj neutralna do slabo kisela zemljišta, kao zemljišta izuzetno siromašna mineralnim materijama (oligotroffia). Zbog toga se javlja na peskovima i suvim travnim mestima. Smilje je mezotermna i polu­sciofitna vrsta. Na terenima Vojvodine naseljava Deliblatsku peščaru u okviru livadskih, stepskih i pašnjačkih zajednica.

Ekološki indeksi: V-2; K-3; N-1; S-3; T-3.

U lekovite svrhe koristi se vršni deo biljke u cvetu (Helichrysi ilos ili Stoechados flos), koji je oficinalna droga samo u nekim stranim farmakopejama. U Vojvodini je najviše ima na Deliblatskom pesku, ali se ni tamo nikada nije sakupljala za industrijske potrebe. Cela biljka sadrži neisparive fitoncide. Prema Tucakovu (1964), nekada se iz smilja proizvodio smolast aromatičan ekstrakt, tzv. arinarin, koji je imao osobinu da zaustavlja razvoj mnogih mikroorganizama, da stimuliše nicanje patlidžana i da štiti biljke od napada bakterioza. Danas se smatra da su glavne supstancije ove droge flavonoidi izosalipurozid, halkon od koga potiče žuta boja listića involukruma, naringenin, helihrizin A i B, zatim kemferol glikozid (apigenin i drugi), ftalidi, skopoletin, umbeliferon, eskuletin, tanini, etarsko ulje i dr. U drogi je poslednjih godina ustanovljeno i prisustvo seskviterpenskih laktona (ksantonolid i gvajanolid). Droga, osobito cvetovi imaju antibakterijska delovanja, što je učinak arenarina, koji takođe stimuliše žuč i pankreas na sekreciju. Prema Sreteru (1972), smilje je jedna od najboljih biljaka za očuvanje funkcije i lečenje jetre. Preparati izrađeni od smilja ispoljavaju seda­tivno dejstvo, smanjuju strah i osećaj gađenja, suzbijaju povraćanje. Koristi se i kao kolorans čajnih mešavina.

Tekst preuzet iz knjige ‘Lekovite biljke Vojvodine’.